Home  |  Impressum  |  Sitemap
Quelle: pexels.com

Posao i zanimanje

Da li mogu raditi u Njemačkoj?

Ako dobijete dozvolu boravka sa napomenom „zaposlenje dozvoljeno“(„Erwerbstätigkeit erlaubt“), možete pohađati obrazovanje za neko zanimanje kao i biti zaposlen(a). Ukoliko ova napomena nije navedena, u pojedinačnim slučajevima se izdaje posebna dozvola za pronalazak zaposlenja. Ukoliko je dozvola ograničena na neku određenu djelatnost i poslodavca, postoji mogućnost da se odobri zahtjev za prenošenje iste na nekog drugog poslodavca (ako za to postoje uslovi). Ako nemate dozvolu za rad i uprkos tome radite, izlažete se riziku da Vi i Vaš poslodavac budete kažnjeni.

Da li mi je potreban pismeni ugovor o radu?

Usmeni dogovor je doduše pravno važeći, ali bi za Vas bila prednost ako biste dobili pismeni ugovor o radu, na što imate pravo. Ukoliko Vam Vaš poslodavac ponudi radno mjesto na određeno, on je zakonski dužan, da Vam uruči pismeni ugovor o radu. Pri potpisivanju istog dobit ćete jedan primjerak ugovora.

U ugovoru o radu sadržane su slijedeće informacije:
- Ime i adresa poslodavca
- Početak i trajanje zaposlenja
- Vrsta djelatnosti i opis zadataka
- Mjesto rada
- Visina plate
- Broj plaćenih dana odmora
- Otkazni rok
- Uputstva o primjenjivim tarifnim ugovorima
Gore navedene informacije Vam također treba dati i Vaš poslodavac, nakon što eventualno postignete usmeni dogovor.

Ako niste sigurni da je Vaš ugovor o radu valjan, možete ga predočiti nadležnom sindikatu na provjeru.

Da li u Njemačkoj postoji zakonski zagarantovan minimalni dohodak?

Da. On trenutno iznosi 8,84 eura bruto po satu za punoljetna lica. Postoji mogućnost da je za Vaše radno mjesto određen neki veći iznos minimalnog dohotka, ukoliko su uslovi rada regulisani tarifnim ugovorom. Pojedinosti o tome možete saznati preko sindikata koji je nadležan za Vas ili u Savezu sindikata Njemačke (Dachverband der deutschen Gewerkschaften). U slučaju potrebe, Vaše savjetovalište za migrante Vam može pružiti pomoć pri pronalasku odgovarajućih kontakt-osoba.

Na koji način ću biti plaćen za svoj posao?

Vaš poslodavac je obavezan da Vam plati za posao koji ste obavili. Po pravilu se plata uplaćuje na Vaš žiro-račun u banci. U tu svrhu morate otvoriti žiro-račun u nekoj banci po Vašem izboru, te poslodavcu saopštiti podatke o računu. Molimo da tačno provjerite šta potpisujete pri otvaranju računa, posebno, ako još uvijek ne razumijete dobro njemački jezik! Može se desiti da su u navedenim dokumentima navedeni prijedlozi za zaključivanje određenih osiguranja ili otvaranje kreditnih kartica koji Vam uopšte ne trebaju i koji Vam samo uzrokuju troškove.

Vaš poslodavac Vam na kraju svakog mjeseca ispostavlja obračun plate. Tamo je navedeno koliko vremena ste radili i koliko ste zaradili i koji iznosi se moraju odbiti za poreze i doprinose za socijalno osiguranje. Navedene iznose poslodavac plaća direktno poreskoj službi i zavodu za zdravstveno osiguranje (Krankenkasse). Vi ćete dobiti posebnu potvrdu o tome koji Vaši podaci su prijavljeni u zavodu za socijalno osiguranje (zdravstveno osiguranje). Vaš zavod za zdravstveno osiguranje bi trebalo da zna gdje ste zaposleni kako bi provjerio da li su doprinosi za socijalno osiguranje korektno uplaćeni.

Po čemu se razlikuje neto-plata od bruto-plate?
Bruto-plata se dogovara sa poslodavcem. Od toga se odbija slijedeće:- Udio u doprinosima za socijalno osiguranje koji plaća zaposlenik (zdravstveno osiguranjepenzijsko osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti,  Osiguranje za slučaj potrebe za tuđom njegom)
- Porez na dohodak
- Crkveni porez (samo ako pripadate nekoj od kršćanskih crkava)
- doprinos solidarnosti (još jedan dodatni porez)Određeni odbitak poreza bit će izvršen samo onda kada time nije ugrožen minimum za održavanje egzistencije zaposlenika. Kod većih dohodaka procjenjuje se visina tzv. “slobodnog iznosa za izdržavanje djece”, te se usljed toga dječiji doplatak ne isplaćuje.

Neto-plata je iznos koji biva uplaćen na Vaš bankovni račun.

Šta mogu učiniti ako moj poslodavac nije platio?
Vaš poslodavac je zakonski dužan da plati Vaš rad čak i ako nemate pismeni ugovor o radu. Prvi korak je poslati poslodavcu dopis sa slijedećim informacijama:
- kada ste i koliko sati utrošili u kojoj djelatnosti
- tačan iznos
- Vaši bankovni podaci
Obavezno odredite rok za plaćanje (npr. 2 sedmice). Potpišite Vaše pismo i zadržite jednu kopiju za sebe i pošaljite original preporučenom poštom. Ukoliko poslodavac ne reaguje unutar postavljenog roka, možete podnijeti tužbu sudu rada.

Ako ste član nekog sindikata, u njemu ćete dobiti besplatnu podršku i pravno savjetovanje. Radi predostrožnosti preporučljivo je da evidentirate u svojoj bilježnici, šta ste sve radili, koliko vremena, kao i imena Vaših kolegica i kolega koji mogu posvjedočiti da ste navedeni posao zaista i obavili.

Da li je radno vrijeme regulisano zakonom?

Da. Radno vrijeme u prosjeku smije iznositi maksimalno 8 sati dnevno. U nekim sektorima postoje sezonska pravila koja regulišu radno vrijeme (npr. sektor građevinarstva). Dotične informacije možete dobiti u Vašem sindikatu.

Da li ostvarujem pravo na plaćeni odmor?

Da, u slučaju da Vaša radna sedmica traje 5 dana, imate zakonsko pravo na minimalno 20 plaćenih radnih dana godišnje. Ukoliko prema odgovarajućem tarifnom ugovoru ostvarujete pravo na duži odmor, primjenjuju se pravila navedenog ugovora. Vaš poslodavac Vam može obezbijediti i duži godišnji odmor od navedenog, ali ne smije skraćivati minimalni godišnji odmor. Ako ste zaposleni na nepotpuno radno vrijeme, trajanje Vašeg odmora će se uskladiti prema trajanju radnog vremena.

Da li imam pravo da budem plaćen(a) i u slučaju bolesti?

Da, ukoliko ste kod jednog poslodavca zaposleni duže od 4 sedmice, u slučaju bolesti i nesposobnosti za rad, dobivaćete puni iznos plate u trajanju do 6 sedmica. Ako ste bolesni duže vrijeme dobivat ćete novčanu pomoć od strane zavoda za zdravstveno osiguranje. Pri tome ste obavezni da se podvrgnete pregledu ljekara koji Vam može izdati „Potvrdu o radnoj nesposobnosti“ koju ćete predočiti poslodavcu.

Šta se dešava u slučaju otkaza?
U zakonu o radu definisano je trajanje otkaznog roka. Otkaz je pravno važeći samo ako se uruči u pismenoj formi uz potpis. Postoje različiti razlozi po kojima je određeni otkaz koji uručuje poslodavac dozvoljen. Poslodavac ne smije uručiti otkaz trudnici u periodu od početka trudnoće do isteka četvrtog mjeseca nakon porođaja.

Ukoliko dođe do situacije da otkaz bude uručen, moglo bi biti svrsishodno da podignete tužbu za zaštitu od otkaza. Ukoliko niste saglasni sa otkazom, možete podići tužbu pri sudu rada u roku od 3 sedmice nakon uručivanja otkaza. Kao član sindikata dobit ćete podršku i pravno savjetovanje.

Da li poslodavac smije produžiti probni rad?

Da, ali takav rad mora biti plaćen i ne može trajati duže od sedmicu dana.

Budite oprezni da ne dođete u situaciju lažne samostalnosti!
Lažna samostalnost znači da ste registrovali neku djelatnost i time evidentirani kao samostalni djelatnik, ali u ste u stvari zaposlenik i radite za određenog poslodavca. Postoje poslodavci koji će Vam predložiti takvu vrstu radnog odnosa jer će time uštediti na plaćanju doprinosa za socijalno osiguranje. Ukoliko nadležne institucije utvrde jedno takvo stanje lažne samostalnosti, morat ćete naknadno izmiriti sve doprinose, a postoji i rizik od visokih novčanih kazni. Poslodavcima prijeti novčana kazna od 500.000 eura.

Od stanja lažne samostalnosti možete se zaštititi tako što ni u kom slučaju nećete potpisivati radne ili honorarne ugovore kao ni druge dokumente koje ne razumijete. Odgovarajući savjet i podršku možete dobiti u nadležnim sindikatima.

Šta je „mini-posao“ (Minijob)?
To je radni odnos u kojem mjesečno zarađujete maksimalno 450 eura. Ukoliko primate minimalni dohodak, Vaše radno vrijeme iznosi najviše 53 sata mjesečno. Oprez: Ukoliko niste socijalno osigurani preko Vašeg radnog odnosa, nemate pravo na potraživanja iz zavoda zdravstvenog osiguranja!

Ako ste duže vremena bolesni, uprkos tome dobit ćete punu platu u periodu do 6 sedmica.

Kako funkcioniše sistem iznajmljivanja radne snage?
U tom slučaju radi se o tome da određena firma radnike koji su u njoj zaposleni stavlja na raspolaganje drugoj firmi na jedno određeno vrijeme. Ta firma isplaćuje plate radnika i nadležna je za sva pitanja u vezi sa odmorima i bolovanjima.Međutim, sve upute koje se tiču konkretnog rada, dobit ćete u firmi u kojoj radite – u takozvanom „preduzeću primjene rada“.

Za iznajmljivanje radne snage postoje tarifni ugovori dogovoreni od strane sindikata. Minimalna bruto-plata po satu trenutno iznosi (po stanju od 1.1.2017.) 8,84 eura.

Ukoliko Vašem preduzeću primjene rada više nisu potrebne Vaše usluge, firma kod koje ste zaposleni, mora Vam dodijeliti neko drugo radno mjesto. Nije dozvoljeno da Vas Vaša firma prisili na uzmanje odmora ili na uzmanje slobodnih dana za narađene prekovremene sate. Vaša plata se i dalje mora isplaćivati.

Uputa: Centrala za posredovanje sa inostranstvom i posredovanje stručnog kadra pri Saveznoj agenciji za pitanja rada (Zentrale Auslands- und Fachvermittlung der Bundesagentur für Arbeit, (ZAV))  ne izdaje dozvole boravka u svrhu zaposlenja za radni odnos po sistemu iznajmljivanja radne snage.

Koja prava imam pri obavljanju praktičnog staža?

Za obavljanje praktičnog staža također važi pravilo da bruto minimalni dohodak iznosi 8,84 eura po satu. Izuzeci od navedenog primjenjuju se za obavezni praktični staž u okviru studija, te praktičnog staža koji ne traje duže od 3 mjeseca. U vezi ovih pitanja također možete potražiti stručni savjet u nadležnom sindikatu.

Ove informacije preuzete su iz brošure Saveza Sindikata Njemačke (Deutscher Gewerkschaftsbund (DGB)) pod naslovom „Znanje je zaštita! Šta izbjeglice trebaju znati kako bi uspješno radili u Njemačkoj“, stanje od: april 2016.