Posao i zanimanje

Koja prava imate kao uposlenik/ca?

Ako je u Vašoj boravišnoj dozvoli navedeno „zapošljavanje dozvoljeno”, možete raditi u Njemačkoj.

Ali koja su Vaša prava kao radnika ako ste bolesni ili ako dobijete otkaz? Početni pregled o ovim i drugim pitanjima možete pronaći ovdje:

Od 2015 godine u Njemačkoj postoji zakonska minimalna plata. U 2023. godini je 12,00 eura (od 2024. 12,41 eura). Maksimalno radno vrijeme u na radnom mjestu na puno radno vrijeme je 48 sati, odnosno maksimalno 8 sati po radnom danu za 6-dnevnu sedmicu. Osim toga, pauze za odmor i periodi odmaranja su regulisani zakonom, npr. nakon 6 sati rada imate pravo na pauzu od 30 minuta, a nakon 9 sati ona se povećava na 45 minuta.

Da li mi je potreban pismeni ugovor o radu?-

Ugovor o radu na određeni period ili o obuci uvijek mora biti u pisanoj formi. U slučaju radnog mjesta na neodređeno, pravno je valjan i usmeni ugovor, ali imate pravo i na pismeni ugovor. Kada potpišete ugovor o radu dobit ćete jedan primjerak.

Koje informacije se nalaze u ugovoru o radu?+

U pismenom ugovoru o radu obično stoji:

Vaše ime i vaša adresa
početak ugovora
u datom slučaju trajanje ugovora
koliko dugo traje preobni period
Vaše mjesto rada
Vaše radno vrijeme
opis radnog mjesta
Vaša primanja, tj. vaša plata (bruto)
Vaše pravo na godišnji odmor
otkazni rok

ako određeni kolektivni ugovori ili ugovori firme regulišu dodatna pitanja, to će također biti uključeno u vaš ugovor o radu

Šta je to kolektivni ugovor?-

Kolektivni ugovori zaključuju se između sindikata i udruženja poslodavaca ili pojedinačnih poslodavaca. Oni prvenstveno regulišu visinu plate i radno vrijeme (uključujući prekovremene, državne praznike i druga finansijska prava), probne i otkazne rokove.

Na koji način bivam plaćen/a za svoj rad?+

Vaš poslodavac je u obavezi da plati posao koji obavljate. Po pravilu, Vaša plata se uplaćuje na tekući račun u banci. Na kraju mjeseca Vaš poslodavac će vam dostaviti obračun plate. U njemu se navodi koliko ste radili i zaradili i koji doprinosi za socijalno osiguranje i poreze se odbijaju.

Kako se razlikuje neto i bruto plata?+

Bruto zarada se dogovara sa poslodavcem. Od toga se odbijaju porezi i doprinosi za socijalno osiguranje.

Porezi:

Porez na prihod
Solidarni doprinos (do decembra 2023)
Crkveni porez (ako ste član katoličke crkve)
Doprinosi za socijalno osiguranje
Doprinosi za obavezno penzijsko osiguranje
Doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje
Doprinosi za zakonsko osiguranje za njegu
Doprinosi za obavezno osiguranje od nezaposlenosti

Dakle, primjenjuje se formula:

Neto plata+porezi-socijalni doprinosi= bruto plata

Koliko su visoki porezi i doprinosi za socijalno siguranje zavisi od Vašeg prihoda i Vaše poreske klase. Oni koji zarađuju mnogo moraju da plaćaju više poreza, dok oni koji zarađuju vrlo malo možda neće morati da plaćaju uopšte. Porezna klasa se određuje prema tome da li ste samac, vjenčani, razvedeni ili udovac, ili da li živite u istom domaćinstvu sa svojom decom.

Šta mogu učiniti ako mi poslodavac ne isplati platu?-

Vaš poslodavac je zakonski obavezan da plati Vaš rad, čak i ako nemate pismeni ugovor o radu. Prvi korak je da poslodavcu pošaljete pismo sa svim podatcima: broj radnih sati, iznosom i bankovnim podatcima. Obavezno postavite rok isplate (npr. dvije sedmice). Također je važno potpisati orginal dokument koji šaljete poslodavcu preporučenom poštom.

Ako poslodavac ne reaguje u predviđenom roku, možete podnjeti tužbu pri radnom sudu.

Da li imam pravo na plaćeni godišnji odmor?-

Da, uz 5-dnevnu radnu sedmicu imate zakonom propisano pravo na minimalno 20 plaćenih dana godišnje (kod 6-dnevne sedmice, 24 dana). Ako prema kolektivnom ugovoru postoji pravo na duži godišnji odmor onda je to važeće. Vaš poslodavac Vam može dati više dana godišnjeg odmora, ali ne manje. Ako radite na skraćeno radno vrijeme, Vaše pravo na godišnji odmor će se prilagoditi.

Da li imam pravo na platu ako sam bolestan?

Da, ako ste kod poslodavca zaposleni 4 sedmice, imate pravo na nastavak isplate plate u slučaju bolesti. Za to morate dostaviti ljekarsko uvjerenje o nesposobnosti za rad. Nastavit ćete primati punu platu prvih 6 sedmica, nakon čega možete zatražiti naknadu za bolovanje od svog zdravstvenog osiguranja.

Šta se dešava u slučaju otkaza?-

Otkaz je jednostrana izjava ugovornog partnera koja ima za cilj raskid ugovornog odnosa. Postoje vanredni – često bez otkaznog roka– i uobičajeni otkazi.

Otkaz bez prethodne najave moguć je samo u slučaju posebno teških i namjernih kršenja pravila, ukoliko nije moguće primjeniti blaže mjere. U slučaju redovnog otkaza, dogovoreni otkazni rokovi se poštuju, ali ne morate navoditi razloge za to. Kao zaposlenik uživate zaštitu od otkaza u skladu sa Zakonom o zaštiti od neporavdanog otkaza. To znači da Vas poslodavac može otpustiti samo u 3 slučaja: iz razloga koji se odnose na osobu (npr. dugi periodi bolesti, nedostatak radne dozvole), zbog ponašanja (npr. krađa, redovno kašnjenje) ili iz operativnih razloga (npr. ukidanje radnih mjesta).

Još strožija pravila o otkazu važe za posebno ranjive grupe (npr. trudnice, pripravnici, osobe s teškim invaliditetom).

Ako se želite braniti od otkaza, možete u roku od 3 sedmice da podnesete tužbu za zaštitu od otkaza.

Šta znači probni rad?-

Svrha probnog rada je obično da omogući Vama i Vašem (eventualno) budućem poslodavcu da se bolje upoznate. Često traje jedan dan, ponekad i do 5 dana. Ako već samostalno radite u firmi, probni rad mora biti plaćen. Ako samo bolje upoznate svoje radno mjesto tokom probnog rada i ne stvarate nikakvu dodatnu vrijednost, onda ne mora biti plaćen.

Probni rad se odvija prije zasnivanja radnog odnosa.

Šta je probni period?-

Probni period je ugovoren ugovorom o radu, ali može trajati najviše 6 mjeseci. Za to vrijeme i Vi i Vaš poslodavac možete otkazati radni odnos uz skraćeni otkazni rok od 2 sedmice bez navođenja posebnih razloga. Nakon toga primjenjuje se zaštita od otkaza, a raskid je moguć samo iz razloga koji se odnose na osobu, zbog ponašanja ili operativnih razloga.

Šta je roditeljsko odsustvo i roditeljska naknada?-

Za vrijeme roditeljskog odsustva mlade majke ili očevi rade samo ograničeno vrijeme kako bi čuvali svoju djecu, ali i dalje zadržavaju svoj posao. Svaki roditelj ima pravo na do tri godine roditeljskog odsustva. Od toga mogu do 24 mjeseca koristiti nakon djetetovog trećeg rođendana (ali prije nego što dijete napuni osam godina). Roditeljsko odsustvo se mora prijaviti, ali nije potrebna saglasnost poslodavca prije navršene treće godine.

Pored slobodnog vremena (roditeljska naknada), roditelji imaju pravo i na novčanu podršku – roditeljski dodatak. Osnovni roditeljski dodatak isplaćuje se do 12 mjeseci. Za samohrane roditelje ili ako oba roditelja koriste roditeljsko odsustvo, ovaj period se povećava na 14 mjeseci. Roditeljski plus dodatak (ElternGeldPlus), može se produžiti na duži vremenski period.

Više informacija BMFSFJ - Elterngeld und Elternzeit

Šta je skraćeno radno vrijeme?-

Na primjer, ako broj ugovorenih poslova u firmi opadne tokom krize, može poslati svoje zaposlenike na skraćeno radno vrijeme. To znači da se radno vrijeme smanjuje kako bi se nadoknadio gubitak posla. Poslodavac tada isplaćuje naknadu za skraćeno radno vrijeme, koja se, ako nije drugačije ugovoreno, umanjuje za isti postotak kao i radno vrijeme.

Primanje naknade za djelimičnu nezaposlenost nije štetno po osiguranje životnih troškova koje se zahtijeva prema Zakonu o prebivalištu.

Šta znači prividno samozaposlenje?-

Prividno samozapošljavanje nastaje kada ste formalno samozaposleni, a zapravo radite obavljate djelatnosti u radnom odnosu. Na ovaj način poslodavac zaobilazi odredbe Zakona o radu koje zapravo služe za zaštitu radnika, te ne plaćaju doprinose za socijalno osiguranje niti porez na zaradu. Ukoliko penziono osiguranje ili poreska uprava utvrde da se radi o prividnom samozapošljavanju, poslodavcu prijete visoke kazne.

Šta je mini posao (Minijob)?-

Uz mini posao zarađujete maksimalno 520 eura mjesečno. Takva mala zaposlenost ne podliježe doprinosima za socijalno osiguranje. To znači da ne postoji zakonska obaveza za osiguranja od nezaposlenosti, zdravstvenog osiguranja i osiguranja za njegu. Međutim, doprinos za penzijsko osiguranje se mora uplatiti, iako je moguće izuzeće. Čak i uz mini posao imate pravo na godišnji odmor, nastavak isplate zarade u slučaju bolesti i zaštitu od otkaza.Osim toga, važi zakonska minimalna zarada od 12,00 eura, što znači da je maksimalni broj radnih sati mjesečno oko 43 sata.

Više informacija Objašnjenje pojma: Minijob | Savezna agencija za rad (arbeitsagentur.de)

Koja prava imam tokom pripravničkog stažiranja?-

Pripravnički staž nije redovan radni odnos, ali ste i dalje osigurani od nesreće. Postoje razlike kada je u pitanju plata: za obavezni pripravnički, npr. za vrijeme studija, se ništa ne plaća, a tokom dobrovoljnog pripravničkog, koji traje duže od 3 mjeseca, mora se platiti zakonska minimalna plata.

Koji sindikati postoje u Njemačkoj?-

Sindikati se bore za kolektivne ugovore, veće plate i bolje uslove rada. Njemački savez sindikata Deutsche Gewerkschaftsbund je krovna organizacija od 8 sindikata i sa oko 5,6 miliona organizovanih radnika, jedna je od najvećih sindikalnih saveza u svijetu.

Članovi ovog saveza sindikata su:

Udruženi sindikat radnika u uslužnim djelatnostima, (Vereinte Dienstleistungsgewerkschaft (ver.di))
Industrijski sindikat radnika u metalurgiji, (Industriegesellschaft Metall (IG Metall))
Sindikat policije (Gewerkschaft der Polizei (GdP))
Sindikat radnika na željeznici i u prometu, ( Eisenbahn- und Verkehrsgewerkschaft (EVG))
Sindikat radnika u obrazovanju i nauci,(Gewerkschaft Erziehung und Wissenschaft (GEW))
Sindikat radnika u prehrani i ugostiteljstvu, (Gewerkschaft Nahrung-Genuss-Gaststätten (NGG))
Industrijski sindikat radnika u građevini, poljoprivredi i okolišu, (Industriegewerkschaft Bauen-Agrar-Umwelt (IG BAU))

Industrijski sindikat radnika u rudarstvu, hemijskoj industriji i energetici, (Industriegewerkschaft Bergbau, Chemie, Energie (IG BCE))

Postoje i drugi, manji sindikati, kao što je npr. Deutscher Beamtenbund (Njemački savez državnih službenika), Marburger Bund (Savez Marbuger-sindikat ljekara), Vereinigung Cockpit (Udruženje Kokpit) ili Christlicher Gewerkschaftsbund (Savez krišćanskih sindikata).

Kao član sindikata, morate platiti članarinu, ali zauzvrat dobijate osiguranje troškova pravne zaštite, a u slučaju nesuglasica sa poslodavcem možete dobiti besplatan savjet od advokata i, ako je potrebno, biti zastupan u sudskom